недеља, 4. септембар 2011.

http://www.garfondapv.org.rs/
http://www.sme.gov.rs/
http://www.seio.gov.rs/
http://www.share-fund.rs/
http://www.siepa.gov.rs/
http://www.vdf.org.rs/Konkurs%20strani%20investitori%202011.doc
http://www.vdf.org.rs/Konkurs%20Poljoprivreda%202011.doc
http://www.vdf.org.rs/Konkurs%20fondovi%20evropske%20unije%20IPA.doc
Šta je biznis plan?
Izvođenje definicije kao i određivanje najbitnijih tačaka biznis plana gotovo uvek je uslovljeno pozicijom i potrebama njegovog autora i/ili korisnika. Biznis plan ima jedno značenje za banke i druge finansijske institucije koje ih ocenjuju i koriste pri donošenju odluka o odobravanju kredita, drugo za konsultantske kuće koje ih sastavljaju, i treće za klijente koji koriste ove planove ili kao instrument upravljanja ili pri konkursima za dobijanje kredita. U tom smislu veći broj različitih autora pokušao je da odgovori na ovo pitanje.


• Biznis plan je pregled poslovanja preduzeća, koji prikazuje šta se želi postići i na koji način se mogu obezbediti resursi za ostvarivanje postavljenih ciljeva.

• Biznis plan je strateška vizija preduzeća, koja pruža jasnu i realnu sliku o tome kuda vodi poslovni poduhvat.

• Biznis plan sadrži pregled svih potrebnih zahteva za otpočinjanje biznisa i detaljan operativni plan rada u prvih godinu dana.

• Biznis plan predstavlja poslovni koncept preduzeća koji sadrži dokaze o uspešnom poslovanju, zajedno sa parametrima koji su potrebni investitoru.

• Biznis plan je dokument na osnovu koga se donosi odluka o finansijskoj podršci.

• Biznis plan je suštinski dokument za menadžment-tim preduzeća, koji favorizuje realistično predviđanje i pruža detaljan plan svih poslovnih aktivnosti.

• Biznis plan je, po svojoj suštini i studija izvodljivosti, u kojoj preduzetnik, nakon istraživanja tržišta, i izrade operativnog plana i finansijskih projekcija, može proceniti prihvatljivost predložene poslovne prilike.


Uvažavajući sve navedene definicije, moguće je izvesti zaključak da je Biznis plan osnovni pisani dokument preduzeća kreiran za duži vremenski period, koji služi za internu i eksternu upotrebu i kojim se precizno definiše redosled svih poslovnih aktivnosti koje treba preduzeti prilikom:

osnivanja preduzeća;
otpočinjanja novog poslovnog poduhvata ili
proširivanja postojećih poslovnih aktivnosti.

U skladu sa namenom biznis-plana (dakle, da li se on sastavlja za interne ili eksterne potrebe), postoje izvesne, ponekad i značajne, razlike u sadržaju dokumenta.

Interno, on služi menadžmentu i zaposlenima da kontinuirano prate, koriguju i unapređuju poslovne procese preduzeća, proširuju proizvodne kapacitete, ostvaruju nove poslovne poduhvate i poboljšavaju uspešnost celokupnog poslovanja preduzeća.
Eksterno ga koriste potencijalni zajmodavci ili investitori kao ključni dokument na osnovu koga se odlučuje da li će se upustiti u investicionu transakciju sa preduzećem.

Kada se sastavlja biznis plan?

Biznis plan treba da se sastavlja tek onda:

kada je jasno i precizno definisana poslovna ideja;
kada su jasno i precizno definisani resursi (pre svega, koliko kapitala-novca postoji i koliko kapitala nedostaje) i
kada je, što je više moguće, definisan vremenski okvir u kome bi ova ideja (projekat) mogla da se razvije i ostvari.


Opšti principi ocene poslovne ideje


• poslovna ideja treba da ima realnu zasnovanost i prepoznatljivu tržišnu vrednost;

• treba da postoji tržište i jasna koncepcija nastupa na tržištu;

• da postoje kompetitivne prednosti proizvoda (ili usluge) koje ga izdvajaju od konkurecije;

• planiranje treba da se zaniva na realnim, praktično ostvarljivim ciljevima, podacima i pretpostavkama;

• da postoji dobar menadžerski tim;

• kao i organizaciona struktura koja može da iznese čitav projekat.

Sama izrada biznis plana biće znatno olakšana, ako se u prvom koraku “skiciraju” osnovne karakteristike tekućeg poslovanja firme, kao i neki opšti razvojni ciljevi.


U tom kontekstu, u razmatranje se mogu uzeti i sledeća pitanja:

Koja je trenutna pozicija preduzeća na tržištu?
Koje proizvode (usluge) je preduzeće proizvodilo (pružalo) u prethodnom periodu, a koje proizvodi sada (misli se na proizvode i usluge koji su značajno doprineli sadašnjoj poziciji preduzeća)?
Koliki je ostvareni obim prodaje u prethodnim godinama, a koliki u tekućoj?
Ako je reč o firmi u osnivanju, važno je pitanje da li postoji opravdanost za otpočinjanje takvog posla (u kontekstu trenutnog stanja na tržištu i mogućih perspektiva).
Pregled osnovnih sredstava kojima preduzeće raspolaže (lista građevinskih objekata i opreme koja se koristi u procesu proizvodnje/pružanja usluga).
Orijentacioni plan razvoja firme (cilj je širenje poslovanja, obezbeđenje opstanka na tržištu, i dr).
Sa koliko novčanih sredstava namenjenih finansiranju projekta raspolaže vlasnik firme i koliko novca nedostaje?
Koji su planirani izvori za nedostajuća sredstva (krediti banaka, partnerstvo sa drugim licima/firmama)?
Da li je posao dovoljno “jak” da može da obezbedi povraćaj sredstava?
Šta klijent može ponuditi kao obezbeđenje?

Tok izrade biznis plana

Izrada (svakog) biznis plana predstavlja samo jednu fazu razvoja i implementacije ukupnog projekta.
U tom smislu, potrebno je utvrditi šta prethodi izradi biznis plana, kada se pristupa njegovoj izradi i kako teče proces odlučivanja na bazi biznis plana
Iznos osnovnog kapitala za društva sa ograničenom odgovornošću, umanjen je sa 500 evra na 100 dinara. Više nije obavezna uplata kapitala pre registracije, čime je postupak dodatno pojednostavljen. U novom Zakonu je propisano da društvo nije dužno da upotrebljava pečat u poslovnim pismima i drugim dokumentima društva. Ukinuto je naknadno izdavanje PIB-a (samo ukidanje ove procedure trebalo bi da smanji dužinu trajanja registracije za pet dana).

Osim ovog propisa, u prethodnom tromesečju usvojeni su Zakon o izmenama i dopunama zakona o finansijskom lizingu, Zakona o prevozu u drumskom saobraćaju i Zakona o izmenama i dopunama zakona o platnom prometu, koji takođe sadrže dosta preporuka i velike uštede
Mladi u Srbiji koji nemaju posao moći će i ove godine da računaju na značajnu podršku u zapošljavanju kroz "start ap" kredite i program Prva šansa.

Ministarstvo ekonomije i regionalnog razvoja naime i ove godine priprema programe koji su ranijih godina izazvali veliko interesovanje kod mladih koji traže posao.

U spisku Programa mera za ublažavanje negativnih efekata svetske ekonomske krize, koji je Vlada Srbije usvojila protekle sedmice, ovih programa nema, ali kako kažu u Ministarstvu ekonomije i regionalnog razvoja, usvajanje programa za realizaciju 'start-ap' kredita za početnike može se očekivati uskoro, odnosno u prvom kvartalu ove godine.

U Ministarstvu ekonomije za sada ne mogu da kažu koliki iznos će biti opredeljen za te namene i da li će biti izmena u odnosu na prethodni program.

Kada je reč o programu Prva šansa, javni pozivi će biti objavljeni najkasnije do sredine februara, najavio je predstavnik za medije Nacionalne službe za zapošljavanje Srđan Andrijanić, dodajući da je ove godine novina to što su lokalne samouprave iskazale interes da izdvoje sredstva iz svojih budžeta, da se potraži odgovarajuća mlada radna snaga, a u skladu sa potrebama poslodavaca na lokalu.

- Lokalna samouprava će verovatno, u saradnji sa NSZ na lokalnom nivou, utvrđivati i objavljivati konkurse i javne pozive poslodavcima da se prijave, objasnio je on, uz napomenu da ne može da iznosi više detalja, jer je izrada tog programa u toku.

U ovoj godini, 121 lokalna samouprava je podnela zahtev za sufinasiranje lokalnih akcionih planova zapošljavanja, ukupne vrednosti 772 miliona dinara. To bi, sa dodatnim sredstvima Ministarstva ekonomije i regionalnog razvoja, trebalo da obezbedi posao za više od 7.000 građana.

Lokalne samouprave su najviše izdvojile za subvencije zapošljavanja na novootvorenim radnim mestima, 329 miliona dinara, zatim za sufinansiranje programa pripravnika, 226 miliona dinara, za subvencije za samozapošljavanje 192 miliona dinara, kao i za programe obuka nezaposlenih lica 25 miliona dinara.
Najviše sredstava za programe zapošljavanja izdvojili su gradovi Niš, 52 miliona dinara, Leskovac 40 miliona dinara, Kruševac 30 i Novi Sad 22 miliona dinara.

Vlada je protekle sedmice, na predlog Ministarstva ekonomije, usvojila programe u oblasti zapošljavanja – subvencije za preduzeća i organizacije i dotacije za organizacije obaveznog socijalnog osiguranja, a sve za potrebe profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba sa invaliditetom.

"Start-ap" kredite mogao je do sada da dobije svako ko je želio da počne proizvodnju, a izuzeti iz programa su bili oni koje žele da pokrenu trgovinu, da se bave primarnom poljoprivrednom proizvodnjom ili taksi uslugama.

Krediti su odobravani u visini 500.000 do 1,3 miliona dinara uz kamatnu stopu od jedan odsto godišnje i valutnu klauzulu i otplatu od tri do pet godina. Takođe, odobravan je i grejs period od 12 meseci. Ovo su do sada bili najpovoljniji krediti za početnike na našem tržištu
Izrada biznis plana
Da li prepustiti izradu biznis plana amaterima
Pitanje je za koja sredstva se aplicira, da li se radi o kreditu ili subvencijama. Po pravilu što je vrednost kredita veća, ozbiljniji je i biznis plan. To podrazumeva da je biznis plan urađen po metodologiji, tačno prema smernicama davaoca kredita.

Šta je kec u rukavu u izradi biznis plana, jednom rečju iskustvo onoga ko ga radi. Sa vremenom upoznajete sve više ljudi i posećujete elitne seminare u kojima se otktrivaju male tajne zanata „kako do kredita“.

Tajne u izradi biznis plana
Jenostavnost i preglednost ključ za dobijanje kredita
Najveća tajna pri izradi biznis plana je jednostavnost i preglednost. Ako biznis plan može da shvati srednjoškolski đak (mora biti pregledan i razumljiv) moći će i ispitna komisija. Šta to podrazumeva. Kada je biznis plan napisan pregledno i jednostavnim jezikom bez problema može da ga shvati srednjoškolski obrazovan prosečan čovek, što je i cilj.

Čovek u sredini
Čovek u sredini predstavlja poseban termin a označava nekog ko zna šta komisija traži, tj. za šta preferiraju da daju pare a za šta ne. Ko je taj čovek naravno to je onaj ko ima „veliko iskustvo u izradi biznis planova“ i ko je platio školu.

Izbacivanje suvišnih delova biznis plana
Važno je znati kad stati sa ubacivanjem informacija i videti da nešto nije previše. U šumi informacija lako se zagubi.

Prave informacije
Prave informacije su odmerene i proverene, imaju svoju težinu, oko njih se i gradi jedan biznis plan. One predstavljaju ekonomsku isplativost i opravdanost biznis plana za dobijanje kredita.

www.inkluzija.gov.rs/vodic/8-Vodic-kroz-finansijska-sredstva.html

Kako do kredita uz pomoć „biznis plana“
Da bi ste dobili odgovarajući kredit od:
Banka kredit za: stan, kuću, potrošnju, nekretnine, vikendicu, automobil …,
Garancijski fond AP Vojvodine, za žene preduzetnice…
Fonda za pridruživanje evropskoj uniji,
SIEP-a kredit,
Misnistarstva poljoprivrede kredit,
Kredit za ISO 9001,
Kredit za HCCP,
Kredit za ISO 14000,
Kredit za skladišta, poslovni prostor, mašine opremu, stručno usavršavanje …
Kredit za poljoprivrednu proizvodnju, nabavku opreme, nabavku sadnog i semenskog materijala …
Kredit za farme: tov stoke i junadi, tov svinja, ribnjak, pilićarnik… ,
Nevladine organizacije i agencije…,
Potrebno je da imate PROFESIONALO URAĐEN BIZNIS PLAN!!!

Zašto je potreban dobar „biznis plan“
Ako nemate dobar biznis plan NEĆETE DOBITI KREDIT!!!

Odgovor na sva pitanja je da li želite da dobijete kredit i da pribavite svu potrebnu papirologiju. U 90% slučajeve profesionalna agencija za izradu biznis planova reći će vam unapred da li dobijate kredit ili ne.

Iz iskustva u radu i preko 400 urađenih biznis planova kod raznovrsnih organizacija, ministarstava, međunarodnih organizacija na četiri jezika: Engleski, Nemački, Italijanski, Slovački.

Od 1000 evra kredita za kupovinu mašine do 2 000 000 evra kredita za izgradnju hladnjače, važno je iskustvo. I ostvareni projekti koji stoje iza nas

субота, 2. април 2011.

ideja biznis plana

Svako ko zeli da napravi biznis plan mora pre svega imati pocetnicku ideju i obavestenja o pruzaocu usluge davaoca zajma ili subvencije.Osnova izrade biznis plana predstavlja razradu te ideje i njeno predstavljanje kao profitabilne investicije.Cesto je nemoguce nekome bez iskustva da napise prezentaciju svoje ideje pa je u tom slucaju najbolje angazovati nekoga sa iskustvom i iza koga stoje rezultati.Takva osoba mora poznavati vase zelje i mogucnosti i kao takve ih prilagoditi uslovima dobijanja kredita ili subvencije.Isto tako mora poznavati trend pruzaoca usluge tj. mora znati ono sto je njima vazno pri pregledu biznis plana.Sve ovo obezbedjuje vama sigurnost da necete platiti mrtvo slovo na papiru.Ono sto je sigurno poznato da biznis plan ne sadrzi samo puste brojke vec i tehniku razvoja ideje u siguran biznis.